Rotari je globalna mreža koju čini 1.2 miliona suseda, prijatelja, lidera i onih koji rešavaju probleme, koji vide svet u kome se ljudi ujedinjuju i preduzimaju korake da stvore trajnu promenu – širom sveta, u našim zajednicama, i u nama samima.

Rešavanje stvarnih problema podrazumeva stvarnu posvećenost i viziju. Tokom više od 110 godina članovi Rotarija, ljudi od akcije, koristili su svoju strast, energiju i inteligenciju na sprovođenju održivih projekata. Od pismenosti i mira, do vode i zdravlja, mi uvek radimo u cilju poboljšanja našeg sveta, i ostajemo posvećeni do kraja.

Šta radimo

Članovi Rotarija veruju da svi mi imamo zajedničku odgovornost da preduzimamo akcije u odnosu na najvažnija pitanja u svetu. Preko 35,000 naših klubova radi zajedno da:

  • Promoviše mir
  • Pobedi bolesti
  • Obezbedi čistu vodu, sanitarno – zdravstvene mere i higijenu
  • Zaštiti majke i decu
  • Podržava obrazovanje
  • Pomogne rast lokalnih ekonomija

Naša misija

Služimo drugima, promovišemo integritet, i unapređujemo razumevanje u svetu, dobru volju i mir kroz naše zajedništvo poslovnih, profesionalnih i lidera u zajednici.

Klikni na sliku i poseti sajt Rotari Internacionale

Klikni na sliku i poseti sajt Rotari Internacionale

Rotary kodeks ponašanja

Kao rotarijanac:
1. Davaću lični primer suštinskog integriteta u svom celokupnom ponašanju i aktivnostima
2. Koristiću svoje profesionalno iskustvo i umeće da služim u Rotariju
3. U svojim odnosima sa drugima, biću pošten i tretiraću ih sa poštovanjem koje zaslužuju kao ljudi
4. Priznavaću i poštovaću sve delatnosti korisne za zajednicu
5. Staviću svoje umeće na raspolaganje tako da stvaram mogućnosti i prilike za mlade ljude, da radim za posebne potrebe drugih i da podižem kvalitet života u svojoj zajednici
6. Svo moje lično, poslovno i profesionalno delovanje ću usmeriti tako da promovišem visoke etičke principe, za primer drugima
7. U poslovnom i profesionalnom odnosu neću od drugog rotarijanca tražiti usluge koje su mimo uobičajenih
8. Ceniću poverenje koje dobijam od Rotarija i od drugih rotarijanaca i neću činiti ništa što će ići na štetu Rotarija i drugih rotarijanaca


Kratka istorija Rotarija

TOČAK SE POKRENUO

Pol Haris:
Moja nada za budućnost je
da će rotarijanci nastaviti da budu
ambasadori dobre volje svim rasama,
osobama svih religija
i članovima svih partija

Rotari ideju Planetom je prvi zakotrljao američki advokat iz Čikaga, Pol Haris (Paul Harris). Ostalo je zabeleženo da su dva prijatelja advokata, Pol Haris i Bob Frenk (Bob Frank) posle jedne večere krenuli u šetnju.Bob se često pozdravljao sa komšijama, razgovarao sa trgovcima i zanatlijama, a za Pola je Čikago, inače grad haosa i finansijske depresije – bio nepoznat i stran. Razmišljao je: zašto ne bi u velikom Čikagu postojala družina sastavljena od po jednog čoveka iz svake profesije, bez ograničenja u vezi sa njihovim političkim i religioznim opredeljenjem, sa velikom tolerancijom za međusobna mišljenja. Zar u takvom društvu ne bi mogli pomagati jedni drugima? To je bilo 1900, a Pol Haris je tada imao 32 godine. Hranio je u sebi ideju o zamišljenoj družini i tek 1905. godine, 23. februara, u kancelariji inženjera rudarstva Gustava Lera (Gustavus Loehr) i u prisustvu još dva prijatelja, Silvestera Šila (Silvester Schiele) trgovca ugljem i Hirama Šorija (Hiram Shorey), krojača – izložio je svoju ideju o formiranju kluba u kome će se družiti i pomagati jedni drugima. Šil je dobio ulogu prvog predsednika. Ler i Šori su ubrzo napustili ideju, ali su se priključivali bankari, pekari, krojači, sveštenici, vodoinstalateri, advokati, perači veša… Tako smo spoznavali koliko toga imamo zajedničkog, našli smo zadovoljstvo u pomaganju jedni drugima, pa mi se činilo da sam ponovo u mojoj domovini u Novoj Engleskoj – zapisaće kasnije Pol Haris.

Jedan točak za sve klubove: simbol rotarijanaca

Druženje i darivanje je trajalo, rotirali su se predsednici (Pol Haris je tek u trećoj godini preuzeo predsedavanje), mesta i vreme sastajanja, pa se iz takve prakse i ime nametnulo ROTARI KLUB. Pol Haris se time nije zadovoljavao. Njegove ambicije su punile Čikago, širile se i na druge gradove, na služenje najširoj zajednici. Nedostajao mu je i amblem. Rotarijanac iz Čikaga, graver Montag Ber, uradio je prvo grafičko rešenje: jednostavan točak seoskih kola, što je trebalo da ilustruje kruženje i predstavlja civilizaciju u pokretu. Rotary International će tek 1923. godine prihvatiti ovo rešenje za sve rotari klubove: zupčanik sa žlebom, 24 zupca i 6 paoka.

Drugi rotari klub u Americi osnovan je tek 1908. godine u San Francisku. Godine 1910. ima ih 14, a tek početkom 1912. godine rotari ideja prelazi granicu SAD – osnovan je prvi rotari klub u Kanadi. Rotari 1922. godine prihvata ime ROTARY INTERNATIONAL, a potom ustanovljava i moto Rotarija – nesebično služenje, koji i predstavlja ono što Rotari zaista jeste. Besprekorna organizacija i reputacija Rotarija privlači u klubove širom sveta predsednike, premijere, naučnike, umetnike… tako da
je već 1925. godine Rotari prevazišao 2000 klubova sa više od 180.000 članova. Pol Haris se tada već bio povukao (1912. godine) ali je znalački razvio ideju i postavio infrastrukturu Rotarija. On je i dalje izučavao unapređenje organizacije i pisao tekstove o Rotariju.

KODEKS ČETIRI PITANJA

Osnovna filozofija Rotarija je podsticanje i gajenje ideje za korisno delovanje.

Načela Rotarija se prostiru na četiri oblasti:
– sklapanje novih poznanstava kao mogućnosti za služenje
– promovisanje visokih etičkih standarda u poslu i profesiji
– služenje ličnom poslu
– unapređivanje međunarodnog razumevanja, dobre volje i mira u svetu.

Dakle, ključna reč je služenje i ono, zapravo, predstavlja način života svakog pojedinca koji vodi računa o drugima, pružajući pomoć gde god je to moguće. Oblici služenja definisani su avenijama. Ima ih pet: služenje klubu, služenje profesiji, služenje zajednici, međunarodno služenje i peta avenija, promovisana 2010. godine – služenje nove generacije, što podrazumeva promene koje donose mladi:ROTARAKT, INTERAKT…

Herbert Tejlor,
4 pitanja za rotari kodeks

Kodeks rotarijanaca postavio je 1932. godine Herbert Tejlor, koji je, kada mu je kompanija zapala u teškoće, sebi i svojim zaposlenima postavio četiri pitanja, koja će kasnije biti prevedena na više od sto jezika i postati obrascem ponašanja. Pitanja su više nego jasna:
1. Da li je istinito
2. Da li je pošteno za sve učesnike
3. Da li će se time unaprediti prijateljstvo i dobra volja
4. Da li će služiti za dobrobit svih učesnika

Idući ovim koracima Tejlor je spasao svoju firmu, a 1954/55. godine bio je predsednik Rotari Internacionale.

U svetu danas ima više od 1,2 miliona rotarijanaca u više od 32.000 rotari klubova, razmeštenih u 200 zemalja na svim kontinentima. Rotarijanci ne zauzimaju nikakve stavove u vezi sa međunarodnom politikom, zalažu se za poboljšanje odnosa prema konkurentima, sindikatima i drugim poslovnim partnerima.